Skip to main content

Informacije

Novi koronavirus u nekoliko riječi

Uzročnik infekcije

Koronavirusi su zarazni uzročnici ljudskog ili životinjskog porekla, ovisno o soju koji je poznat već duže vrijeme. Oni izazivaju akutna respiratorna oboljenja kod ljudi.

Epidemiologija

Novi koronavirus, nazvan SARS-CoV-2, pojavio se u decembru 2019. u Kini. Generira globalnu epidemiju bolesti koja se zove COVID-19 jer je vrlo zarazan i stanovništvo još nema imunitet protiv tog novog virusa. Slučajevi su danas u Kini rijetki i smanjuju se u Europi, dok primjećujemo ubrzanje širenja epidemije u ostatku svijeta.

Prijenos

Novi koronavirus se prenosi najviše u slučaju bliskim i produženim kontaktima, to znači ako se držimo na manje od 1.5 metra od jedne zaražene osobe u toku najmanje 15 minuta. Virus se širi kapljicama zaražene osobe putem kašlja, govora ili čak i disanja ili se ostavlja na površinama koje dodiruju ubrzo nakon toga.

Inkubacija

Vrijeme između kontakta s virusom i pojave prvih simptoma obično je 2 do 14 dana. Jedna od dvije osobe ima simptome u roku od pet dana posle zaraze. Kad je osoba postignuta sa viralnom infekcijom respiratornih trakta (kašlja, temperatura), vijerovatno je naj zarazna kad su simptomu naj jaći. Pacijent može biti zarazan nekoliko dana prije pojave simptoma.

Klinika

Bolest, nazvana COVID-19, manifestuje se najčešće u stanju gripe (temperatura ili kašalj) koja traje od nekoliko dana do 2 ili 3 sedmice. Bolest je generalno blaga kod mladih i zdravih ljudi, pogotovo kod dijece, ali može ponekad biti teška starijim osobama ili kod onih sa hroničnim bolestima. U ovom trenutku, mislimo da je njegova smrtonost 10 puta veća od sezonske gripe.

Populacija pod rizikom

Osobe koje su starije od 65 godina, ljudi sa hroničnom bolešću poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska, teška gojaznost (BMI ≥ 40 kg / m2) ili srčane ili respiratorne bolesti imaju veći rizik od razvoja ozbiljnih komplikacija koje mogu dovesti do smrti. Kompenzirana alergijska astma se ne smatra kao faktor rizika.

Trudnost, u rijetkim slučajevima, može dovesti do rizika na komplikacije. Trudnice moraju stoga strogo pratiti mjere prevencije.

Dijeca

Dijeca imaju vjerovatno manji rizik da budu zaraženi koronavirusom nego odrasli. Imaju blaže simptome (kašalj ili groznica) od odraslih ili nemaju nikako simptoma. Iako se dešava jako rijetko, teške komplikacije se mogu pojaviti.

Diagnoza

Aktuelno samo molekularne testove na nazofaringealni razmaze su priznate za diagnozu akutnog COVID-19-a. Serološke testove omogućuju otkrivanje prisutnosti antitijela nakon zaražene stare infekcije. Serologija može biti korisna u procjeni nivoa imuniteta kod stanovništva ili eventualno u odlučivanju da se obustave mjere karantene kod ljudi koji su prije imali infekciju. Međutim, iako postoje dokazi koji to sugeriraju, ne postoji apsolutna sigurnost da prisutnost antitijela štiti od nove infekcije i trajanje ve hipotetičke zaštite.

Tretman

Deksametazon je jedini preporučeni tretman za COVID-19, ali djeluje samo za najteže bolesnice. Više studija nisu uspjele dokazati efikasnost klorokina. Antivirusni lijekovi poput remdesivir-a ili lopinavir-a/ritonavir-a kao i lijekovi koji utječu na mehanizme upale (tocilizumab, anakinra) istražuju se i mogli bi imati mali efekat kod nekih pacijenata.

Prevencija

Ako se higijenske preporuke pravilno pridržavaju, rizik da se uhvati virus je uveliko smanjen. Stoga treba ostati više od 1.5 metra od bilo koga, nositi masku ako nije moguće, i prati ruke prije i poslije dodirivanja lica ili dodirivanja stvari koje koriste drugi ljudi. Nošenje maske je obavezno i ​​u javnom prevozu, kao i u trgovinama (za kantone Vaud i Jura). Ne postoji drugi učinkovit način da bi zaštitili sebe (ni od biljka ni od lijekova) nego higijena i socijalna distancija i/ili nošenje maske.

Alat Coronacheck

Stvoren u martu 2020., Coronacheck je rezultat bliske kolaboracije experata Poluklinike Tropikalne Medicine, Putovanja i Vakcinacija i inženjere informatske ekipe Unisanté-a. Zahvaljujući njihovim dugim iskustvom u razvoju algoritama, te experte infekcijske bolesti, generalne medicine, javne zdravlji i informatike su mogli da izmisle digitalni alat referencije koji daje mogućnost populaciji i profesionalcima zdravlja da dobiju sa nekoliko klikova rekomendacije specifične njihovoj situaciji i da ih orijentišu.
Algoritam Coronacheck-a uzima oficijalne rekomendacije Federalnog Ureda za Javno Zdravstvo (webstranica), kao i naučnike literature i aktuelna medikalna znanja.

Unisanté, pionerski centar numeričnog zdravlja

Coronacheck se upisuje u razvoju algoritama za pomoć za kliničke odluke i druge alate digitalnog zdravlja, gdje Unisanté je pionir. Poslove koje Unisanté održaje već 15 godina na nivou primarne medicine su mu dali mogučnost da razvoji efikasne alate za klinično preuzimanje, nagrađivajući modernu i personaliziranu medicinu. 

Prevod na jedanest jezika webstranice Coronacheck je bio omogućen zahvaljujući dobrovoljskim poslom studenata zdravlja asocijacije METIS i sa pomoć doktora Unisanté i CHUV-a.

Logika koja stoji iza coronacheck-a

Naš algoritam je prilagođavanje službenih preporuka Federalnog Ureda za Javno Zdravstvo. Logika koja stoji iza našeg sredstva može se slobodno konsultovati prateći ovaj link.